Ermitaž

Ermitaž

Ermitaž

Ermitaž (franc. Hermitage = obitavalište pustinjaka, osamljeno mjesto) je u Rusiji bio naziv za vile izvan grada i paviljone s parkovima, a najpoznatiji je Ermitaž Katarine Velike u Sankt-Peterburgu (ruski: Государственный Эрмитаж), koji je danas jedan od najvećih i najznačajnijih kulturno-historijskih i umjetničkih muzeja na svijetu.

Jezgro muzeja Ermitaž u Sankt Peterburgu čini zbirka ruske carice Katarine Velike, koja je uz paviljon Ermitaž izgradila i „Zimski dvorac“ (italijanski arhitekta B. F. Rastrelli 1754. – 1763.). U 19. vijeku Nikola I. gradi „Novi Ermitaž“ (njemačkog arhitekta L. Klenzea) u koji je smještena cijela zbirka i otvorena za javnost 1852. godine.

Nakon revolucije 1917. muzej je povećan nacionalizovanim umjetninama i smješten u svim zgradama Ermitaža i Zimskog dvorca.

Danas je jedan od najpoznatijih muzeja na svijetu s čuvenim zbirkama antičke, sasnidske, indijske, islamske i ostalih umjetnosti. Posebnu atrakciju čine remek-djela od renesanse do početka 20. vijeka, te zbirke brojnih grafika i crteža, kao i zbirke medaljona i novca koje se računaju u milijonima primjeraka. Samo manji dio zbirke muzeja, koja ima više od 3 milijona predmeta i najveću kolekciju slika na svijetu, je u stalnoj postavci.

Od šest građevina koje ga čine, četiri (Zimski dvorac, Mali Ermitaž, Stari Ermitaž i Novi Ermitaž) su otvorene za javnost, dok su druge dvije (Pozorište Ermitaža i Pomoćni dom) zatvorene. Pored njih, uprava Ermitaža upravlja i obližnjim muzejima kao što su: Palata Menšikov (ruska umjetnost 18. vijeka), Muzej porculana, skladištem u Staraja Derevnja i istočnim krilom Glavne upravne zgrade. Od 1990. godine upravnik muzeja je Mihail Pjotrovski.